Historijska misao

Eksploatacija i distribucija soli u antici: između istočnog Jadrana i Dakije

Mersiha Imamović — Mon, 29 Dec 2025 00:00:00 +0000

U radu se najprije ispituju metode i tehnike dobijanja soli u antici, kroz primjere nekih poznatih nalazišta u Britaniji, a potom područja istočne jadranske obale i Dakije, u kojima je eksploatisana i distribuirana so prema unutrašnjosti provincija Dalmacije, Panonije i Mezije. Za razliku od istočne jadranske obale, Dakija je arheološki bolje dokumentovana, što je autorici poslužilo za analogije u samim trgovačkim poslovima kada su u pitanju solane istočne jadranske obale. Na kraju se propituje značaj današnje Tuzle u antici i mogući razlozi za eksploataciju soli u ovom kraju, kao što su toponim Salinae, oskudnost ovog minerala na Balkanskom poluotoku te kamena so, koja je bila cjenjenija od morske soli, a kojom je tuzlansko područje bogato.

Osvajač Bosne i njegova porodica. Koloman, vojvoda Slavonije, u kraljevstvu svoga oca i brata

Gábor Barabás — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Rad se fokusira na ugarsku kraljevsku porodicu tokom ranog 13. stoljeća. Cilj ove analize je da se opišu odnosi između kralja Andrije II (1205–1235) i njegovih sinova, odnos koji se može definirati kao krajnje neobičan, s obzirom da nije krunisan samo stariji brat, budući kralj Bela IV (1235–1270), nego također i mlađi sin, princ Koloman koji je dobio krunu oko 1214. u kontekstu ugarske ekspanzije na Kneževinu Galiciju. Odnosi između Bele i Kolomana su ostali srdačni do kraja, čak i kada se mlađi od njih uspio uspjeti na kraljevski tron.

Bosanska vojska u doba bana Mateja Ninoslava

Adis Zilić — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Cilj priloga je ukazati na političke prilike u Bosni i vojnu snagu ove zemlje tokom četvrte i pete decenije 13. stoljeća, za vladavine bana Mateja Ninoslava. Ovaj vremenski period obilježilo je turbulentno tranzicijsko vrijeme za državu, po svom uređenju karakteristično za razvijeni srednji vijek. Strani politički subjekti, Ugarska i Rim, fokusirali su se u svojstvu zainteresiranih strana na političke i vjerske prilike u Bosni. Osnovna karakteristika dvodecenijskog perioda su ugarske prijetnje vojnom intervencijom pod parolom križarskih pohoda, a potom i provedene vojne kampanje. Bosanska vojska stasala je uslijed okolnosti obilježenih ratom i nasiljem. S obzirom na skromnu očuvanost izvorne građe, pokušavaju se posrednim podacima detektovati osnovne društvene karakteristike zemlje i njena vojna snaga u definisanom vremenskom okviru.

Trgovina robljem iz Usore: dubrovačko posredništvo u srednjovjekovnom društvenom kontekstu

Elmedina Duranović — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Trgovina robljem s područja Usore u srednjem vijeku predstavljala je važan dio ekonomskih i društvenih tokova, a Dubrovački arhiv sačuvao je dragocjene podatke o identitetu, statusu i okolnostima pod kojima su ti ljudi prodavani. Oslanjajući se na objavljene arhivske izvore iz Dubrovnika, te relevantnu domaću i stranu literaturu, ovaj rad analizira dinamiku trgovine robljem porijeklom iz Usore. Poseban naglasak stavljen je na mlade žene, koje su, osim što su radile u domaćinstvima i radionicama, istovremeno bile izložene i seksualnoj eksploataciji, često u ulozi naložnica. Cilj rada je, uz doprinos razumijevanju rodne dimenzije ropstva i uloge Dubrovnika kao ključne karike u lancu trgovine ljudima u kasnom srednjem vijeku, afirmirati istraživanje historije Usore i Soli kao važnih, ali nedovoljno proučenih prostora.

Župani Usore, Soli i Trebotića

Aranđel Smiljanić — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

U ovom radu se saopštavaju podaci o tituli župana i njenim nosiocima iz zemalja Usore i Soli, kao i iz župe Trebotić, budući da su u jednom periodu tokom XIV vijeka činile posebnu upravnu oblast Bosanske države. Centralni dio rada sadrži opis aktivnosti šestorice župana iz te oblasti (Budoš, Poručen Pribislav, Juraj Tihčinović, Ivahn Pribilović, Novak Ivahnić i Dragić Poznanović) koji su, kao svjedoci, zabilježeni u poveljama bosanskih vladara od 20-ih do 70-ih godina XIV vijeka. Pri tome autor obraća pažnju na njihovu titulu, vrijeme i mjesto bilježenja u poveljama.

The Relationship Between Ban and King Tvrtko I and the Serbian Nobility

Enes Dedić — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

The relationship between the Bosnian Ban and King Tvrtko I and the nobility from the territories of the Serbian Empire in the second half of the 14th century represents a topic that has not been the subject of comprehensive research in current historiography. Existing historiographical knowledge can be expanded through historical sources published in various source editions, most extensively through information available from neighboring regions. This paper examines the relations of Ban and King Tvrtko I with Serbian rulers and nobles from the territory of the Serbian Empire who, following the collapse of centralized state power, established domains under their own control, such as Lazar Hrebeljanović, Vojislav Vojinović, Nikola Altomanović, Vuk Branković, and the Balšić family.

Pitanje privatno-pravnih dugovanja i potraživanja između Bosne i Hercegovine i Austrije nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije

Salkan Užičanin — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

U radu se analiziraju ekonomski problemi između Austrije i Bosne i Hercegovine, odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koji su proizizašli nakon raspada Austro-Ugarske monarhije. Fokus je usmjeren na rješavanje privatno-pravnih dugovanja i potraživanja građana dvije zemlje. Ovo kompleksno pitanje pretresano je još tokom mirovnih pregovora u Parizu, ali rješenja koja su ponuđena u Sen Žermenskom mirovnom ugovoru nisu bila zadovoljavajuća, jer su se prilikom njihove implementacije pojavili brojni problemi. O tome su dvije strane vodile višekratne pregovore na međunarodnim konferencijama i forumima, ali i bilateralnim sastancima. Međutim, ti pregovori bili su u sjenci političkih i drugih ekonomskih problema i ostajali na marginama, uz to često uslovljavani zahtjevima koji su bili neprihvatljivi drugoj strani. Pod pritiskom javnosti, ali i ekonomske nužde spor o dugovima ipak, riješen je krajem februara 1923. godine.

Tko je ubio Stjepana Radića? Interpretacije i kultura sjećanja

Vlatko Smiljanić, Bruno Šagi — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Ovaj rad istražuje atentat u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS 20. lipnja 1928. i smrt Stjepana Radića analizom historiografskih tumačenja, političkog konteksta i kulturne recepcije događaja. Cilj je utvrditi razlike u interpretacijama atentata i okolnosti smrti te sagledati način na koji su ti događaji oblikovali političku kulturu. Primjenom metode komparativne analize izvora, memoarske građe i znanstvene literature, razmatra se dinamika političkog nasilja, ideologizacija sjećanja i simbolički potencijal Radićeve smrti. Rad pridonosi razumijevanju političkih prijepora u međuratnoj Jugoslaviji i dugoročnih učinaka atentata na hrvatsko-srpske odnose i nacionalnu memoriju.

Madžida Mašić, "Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima u franjevačkim samostanima, medresama i tekijama u Bosni i Hercegovini", Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, str. 251.

Nihad Dostović — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Ana Rajković Pejić, "Plave kute idu na more. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stoljeća na primjeru tvornice „Đuro Đaković“," Hrvatski institut za povijest. — Slavonski Brod / Durieux — Zagreb, 2024, str. 279.

Dženita Sarač Rujanac — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Nenad Veličković, "Karakazandžiluk", Dram radosti, Travnik 2024, str. 244.

Sabina Veladžić — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000

Naš jedanaesti broj

Mersiha Imamović — Tue, 30 Dec 2025 00:00:00 +0000