Ciljevi i opseg

Časopis Historijska misao je pokrenut s ciljem pružanja dodatnog poticaja razvoju historijske nauke u Bosni i Hercegovini i stvaranja novog prostora za objavljivanje rezultata istraživanja iz oblasti historiografije, kako afirmiranim historičarima tako i mladim istraživačima, polaznicima postdiplomskih i doktorskih studija, profesorima historije, ali i drugim stručnjacima srodnih nauka koji mogu ponuditi radove u skladu sa naučnim i stručnim standardima časopisa.
Časopis je pokrenut temeljem svijesti da historijskoj nauci treba osigurati povoljniji status u naučnom životu Bosne i Hercegovine, te u bosanskohercegovačkom društvu uopće, uključujući potrebu afirmacije historijskih saznanja kao važne pretpostavke humanizacije društvenih odnosa u Bosni i Hercegovini i na prostoru bivše jugoslavenske države. Bosanskohercegovačka historija, bez obzira na kontinuiran razvoj historijske nauke u Bosni i Hercegovini, još uvijek nudi značajan broj nedovoljno ili nikako obrađenih tema i pitanja iz svih razdoblja prošlosti koje bi trebalo obuhvatiti kvalitetnom naučnom obradom i prezentacijom rezultata istraživanja. Mnoga pitanja traže nove poglede i analize. Istovremeno, nameće se potreba sabiranja i objavljivanja historijskih izvora, kako zbog njihove veće dostupnosti historičarima i drugim stručnjacima, tako i zbog poticaja većoj zaštiti i očuvanju disperzirane historijske dokumentacije različite provenijencije.
Sa druge strane, raspadom bivše zajedničke države, smanjeni su, u izvjesnoj mjeri, uvidi u šire tokove historijskih događanja, naročito kada je dvadeseto stoljeće u pitanju, a izvjesni historijski fenomeni postali su predmet sužene percepcije uslovljene realnošću nacionalnih, istraživačkih i psiholoških barijera. Namjera je pokretača časopisa da otvore svoje stranice svim kompetentnim istraživačima čije teme, analize i sagledavanja mogu biti relevantne za sticanje širokog spektra historijskih uvida o partikularnim i zajedničkim aspektima prošlosti.
Historiografiju legitimiraju pouzdane i provjerljive obavijesti o minulim procesima, događajima i ličnostima, kazivanje o prošlosti jezikom činjenica, brojki i relevantnih uvida. No, historijskog znanja nema bez autorove misli, bez svjesnog zahvata u predmetnu materiju i odnosa prema tragovima prošlosti. Za kredibilitet historijske nauke je važno da tu misao određuje odgovornost prema ostavštini koja omogućuje znanje o minulom vremenu.
Glavni kriterij za objavljivanje radova u Historijskoj misli jeste njihova naučna i stručna utemeljenost i kvalitet. Redakcija će rado objavljivati članke iz različitih historijskih područja, od političke do intelektualne historije, od lokalnih tema do pitanja nacionalnog, regionalnog i šireg značaja.
Struktura časopisa će obuhvatati članke, prikaze, obavijesti o aktivnostima osnivača časopisa, a kao moguće rubrike - građu, nastavno-pedagoške teme i izlaganja sa naučnih skupova, okruglih stolova i konferencija. Obim časopisa je određen brojem pozitivno recenziranih i od glavnog i odgovornog urednika i Redakcije prihvaćenih radova i priloga.
Prilozi se objavljuju latinicom na bosanskom, srpskom, hrvatskom, crnogorskom, engleskom ili njemačkom jeziku. Časopis izlazi jednom godišnje, u pravilu krajem godine.