Politička bura nakon općinskih izbora u Bosni i Hercegovini 1928. godine

Sažetak

Na osnovu dostupnih izvora i literature u ovom radu se analiziraju prvi općinski izbori u Bosni i Hercegovini u okviru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, njihovi rezultati i posljedice koje je uspostava lokalnih vlasti izazvala na državnoj političkoj sceni. Iako su se izbori održavali u sjenci velike političke krize koja je Kraljevinu SHS potresala od atentata u skupštini 20. juna 1928. godine, ipak, oštra predizborna kampanja, vođena nacionalističkim tonom, u rovitim političkim prilikama i s izraženim nacionalnim tenzijama, izazvala je nove društvene i nacionalne podjele. Međustranačka prepucavanja na zborovima i međusobne optužbe poljuljala su i raniji koalicioni sporazum između Jugoslavenske muslimanske organizacije i Narodne radikalne stranke, prema kojem su stranke poslije izbora trebale ostvariti kolaboraciju gdje god je to bilo moguće i raditi na vraćanju povjerenja među narodom, koje je usljed višegodišnje nacionalističke i šovinističke harange bilo ozbiljno narušeno. Posebne teškoće nastale su poslije izbora i konstituiranja općinskih vijeća, kada su stranke u nekim mjestima formirale koaliciju s drugim političkim partijama. Konstituiranje općinskih rukovodstava u nekim mjestima bez NRS, bosanski radikali su okarakterizirali kao pakt protiv Srba i pokrenuli akciju da se JMO izbaci iz vlade. Tako su lokalni bosanskohercegovački izbori podgrijali ionako uzavrelu političku atmosferu i postali prvorazredno pitanje u zemlji.