"Oko Tuzle učestala buna, na ustanak digla se komuna" Uzroci i posljedice Husinske bune 1920. godine

Autor(i)

  • Božidar Jezernik Univerza v Ljubljani, Filozofska fakulta

Sažetak

O Husinskoj buni, jednoj od „najznačajnijih klasnih bitaka u staroj Jugoslaviji“, naveliko se raspravljalo, posebno nakon 1945. godine, kada je klasna borba postala zvanični historijski okvir historiografskog diskursa. Međutim, uprkos opsežnoj socijalističkoj historiografiji o Husinskom ustanku i Obznani, mnoga ključna pita nja ostala su bez odgovora sve do raspada Jugoslavije 1991. godine. Između 1945. i 1991. godine historičari su u velikoj mjeri preob likovali prošlost kako bi je uskladili s političkim narativom KPJ. Međutim, zbog promjene fokusa na druge teme, nakon 1991. godine Husinska buna je višema nje zaboravljena. Tek 2012. godine Omer Hamzić je utvrdio da je, za razliku od drugih štrajkova, u Husinu igrala važnu ulogu Narodna garda, koju su naoružale srpske vlasti, uz srpsku policiju i vojsku, tako dodajući etničke dimenzije klasnoj borbi ustanka.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-12-30

##submission.howToCite##

Jezernik, B. (2024). "Oko Tuzle učestala buna, na ustanak digla se komuna" Uzroci i posljedice Husinske bune 1920. godine. Historijska Misao, 10(10), 165–214. Retrieved from https://hm.ff.untz.ba/index.php/hm/article/view/93

Broj časopisa

Rubrika

Articles
Sažetak View: 81 PDF downloads: 4